Štene se prebrzo razvija? To je vuuuk!!!

Vukovi i psi su genetski izuzetno slični, ali vuk je divlja životinja, nepovjerljiva prema ljudima, dok psa smatramo našim najboljim prijateljem. Zašto je tome tako? Ako su pas i vuk genetski gotovo identični zašto je upravo pas, a ne vuk čovjekov najbolji prijatelj? Zašto su vukovi tako oprezni kad je o nama riječ? Najnovija istraživanja, kažu znanstvenici, otkrivaju kako se odgovor na ovo pitanje krije u ranoj fazi razvoja štenaca vuka i pasa, zapravo u prva dva tjedna života. U kritičnoj se fazi života vukovi razvijaju brže od pasa, oni mnogo brže i više hodaju od psića, premda još ne vide i ne čuju, ali- njuše! Dakle, štenci vukova brže i intenzivnije od pasa svijet istražuju njuhom, već u prvih desetak dana života, a tek onda sluhom i vidom. Kad napokon progledaju i čuju prve zvukove, to je iskustvo za vukove znatno stresnije nego za male štence pasa, kod kojih razvoj čula ide otprilike istim ritmom, ali zbog manje pokretljivosti psići nisu svojim njuhom skupili previše senzacija iz okoline, pa ih ni nove slike i glasovi kad progledaju i čuju ne uzbuđuju do te mjere. Vukove, pak, to stresno i šokantno iskustvo prvih zvukova i prvih slika, čini nepovjerljivima prema svemu što ih okružuje, pa i prema ljudima, tvrde znanstvenici. 
Tako je misterij koji je stoljećima mučio mnoge znanstvenike koji su se bavili uspoređivanjem dviju vrste možda napokon riješen. Sveučilište u Massachusettsu ima doista dugu tradiciju istraživanja pseće inteligencije i razvoja te vrste, pa su tako upravo njihovi biolozi upozorili kako je u svemu vrlo bitna činjenica da se vukovi razvijaju brže od pasa. Biologinja dr. Kathryn Lord proučavajući razvoj štenaca divljih vukova i štenca pasa otkrila je da obje vrste istovremeno razvijaju svoja osjetila: njuh za dva tjedna, sluh za četiri tjedna, a vid u prosjeku za šest tjedana. No, za razliku od pasa vukovi puno ranije ulaze u tzv. kritično razdoblje socijalizacije kako se naziva razdoblje u kojem životinja upoznajući okolinu stvara temelje za budući život. 
Vukovi počinju hodati i istraživati okolinu već s dva tjedna što znači da svijet, u kritičnoj fazi života koja će odrediti obrasce ponašanja istražuju isključivo njuhom jer im se osjetila sluha i vida još nisu razvila. 
Budući da su jedan svijet već upoznali njuhom, svako kasnije upoznavanje s novim podražajima koje osjećaju sluhom i vidom  kod vukova izaziva šokove. Ostavlja to kod njih trajne 'posljedice' u smislu da su cijeli život oprezniji prema ljudima, ali i drugim životinjama. Kod pasa to nije tako jer oni u kritično razdoblje socijalizacije ulaze kasnije, kada su im se razvila sva osjetila.
Kako prilikom kritične životne faze ne bi doživjeli traume koje će ih obilježiti za cijeli život pse se zato prije osmog tjedna ne bi trebalo odvajati od legla i majke. Istovremeno, kontakt s ljudima- naročito s djecom, pa i u ranoj fazi razvoja, kod štenaca može samo poboljšati proces socijalizacije.

Post a Comment

0 Comments